Glavni moto monaha je ljubav, prema Bogu više nego prema ičemu drugom. Monasi veruju da duša čovečija pripada Tvorcu, i podvižnik hoće da je Bogu oda u dostojnom stanju.[two]
Посљедњих година, пред смрт, Константин је наредио градњу Цркве Светих апостола у Цариграду, на једном узвишењу које надвисује цио град. Имао је жељу да буде крштен на ријеци Јордану, али га је лоше здравље у томе спријечило.
To je zapravo mesto s kojeg je Mojsije posle forty godina lutanja ugledao obećanu zemlju i izdahnuo. Na ovoj planini nalazi se njegov grob, a na sredini lepo uređenog i jako čistog svetilišta je – hrišćanska crkva iz vizantijskog perioda. Slikali smo se ispred skulpture Mojsijevog štapa obavijenog zmijom, gledajući u daljini krovove Jerusalima.
A. Rambo navodi da su po Balkanskom poluostrvu u 9. veku čitave gomile kaluđera išle kao neki religiozni hajduci, oružani, na konjima, po Makedoniji i Moreji, nagoneći jeretike
Jedan broj hrišćana smatra da svijest i duša produžava da živi po zemaljskoj smrti. Jehovini svjedoci vjeruju, da će pravednici imati mogućnost da vječno žive u rajskim uslovima koje će bathroom da uspostavi na Zemlji.
.. и сазивају се у изузетним приликама, а закључци су им обавезни за читаву цркву.
Uporaba jedne ili druge forme ovisi ne toliko o samoj sposobnosti mistika, nego ponajprije o nakani i cilju. Tako npr. ako želi definirati milost, izrazit će to u formi »komentara Svetoga pisma« ili ako želi milost učiniti nadahniteljicom, služit će se »poemama«; ako mu je nakana uvoditi druge u iskustvo, izražavat će se u formi homilija i traktata itd.
Хришћани заједно чине Христову цркву која, по Новом завјету Светог писма, представља Исусово тијело.
Budući da se mnogi elementi misticizma zasnivaju na starogrčkom gnosticizmu, u nekim naučnim krugovima misticizam se često naziva i teozofija, tj. set na sredini između teologije i filozofije.
Кључно вјеровање је вјеровање о Исусовом распећу, које представља откуп свих људских гријехова, и његово васкрсење из мртвих. Дан Исусовог рођења хришћани празнују као Божић, а дан његовог васкрсења из мртвих као Васкрс. Дан Христовог страдања — распећа, обиљежен је као Велики петак. Хришћани вјерују у опште васкрсење мртвих и у нови живот.
Хришћaни сe рaзликују у мишљeњу и убeђeњимa у вeзи сa тумaчeњeм одређених библијских одломaкa, aли вeрују у исти основни принцип- дa je Исус Христос Божији Син који је плaтио цeну људског грeхa умрeвши нa крсту и устaвши из мртвих.
Nasuprot gnosticima, Irinej razrađuje svoj pojam gnoze. Pozivajući se na Pavla, da »djelomično znamo i djelomično prorokujemo« (1 Kor 13), Irenej se obraća gnosticima, koji misle da su »ne djelomično, nego univerzalno dohvatili sveukupno znanje svega što postoji«. On ima poručuje neka se ne hvastaju znanjem onoga što je nevidljivo i što se ne da dokazati, nego neka nam najprije rastumače uzroke ovozemnih stvari, pa ćemo im onda moći vjerovati o onome što se ne vidi. Irenej svoj pojam gnoze poistovjećuje s crkvenom tradicijom. Istinito znanje (gnoza) je samo ono što su apostoli predali Crkvi i što se u Crkvi u suglasju čuva u njezinu vjerovanju: Prava gnoza je nauka apostola; stara uspostava Crkve po svemu svijetu; oznaka Tijela Kristova po nasljedstvima biskupa kojima su oni predali pojedinu mjesnu Crkvu; besprevarno čuvanje Pisma koje je do nas došlo; cjelovito razrađivanje, bez dodavanja ili oduzimanja; čitanje bez krivotvorenja; korektna i brižljiva egzegeza, u skladu s Pismima, bez pogibli i blasfemije; a iznad svega dar ljubavi, koji je dragocjeniji od gnoze, slavniji od proroštva, a nadilazi sve ostale karizme.
Православље је заступљено у Европи (Србија, Црна Гора, Бугарска, Грчка, Румунија, Северна Македонија, Молдавија, Русија, Украјина, Белорусија и Грузија, дијеловима Хрватске, Босне и Херцеговине, Албаније, Јерменије, Естоније, Летоније, Кипра), те на блиском истоку, а сада у порасту и у Misticno Hriscanstvo земљама западне европе, Америке, Далеког истока.
Mnogi naučnici smatraju Origena Aleksandrijskog kao prvog hrišćanskog učitelja koji je u potpunosti predstavio hrišćansku filozofiju i metafiziku kao jaču alternativu drugim školama (posebno platonizmu). Origen protiv Platona Marka J. Edvardsa i uvod dela Origen: O prvim principima koje je preveo i predstavio Džon Ber su dva istaknuta primera ove istorije specifično hrišćanske filozofije i metafizike.